Milijuni na putu: Antropologija hodočašća i sveto tlo Međugorja

Front Cover
Jesenski i Turk, Jul 15, 2014 - Anthropology of religion - 263 pages

Zahvaljujući današnjem svijetu u pokretu, milijunima ljudi na putu, pojam hodočašća je postao izrazito propusan za razna svjetovna značenja. Nerijetko se dogodi da postane i besmislen. Istodobno, Međugorje i brojna druga europska hodočasnička odredišta iz godine u godinu bilježe sve veći broj hodočasnika, a njima je hodočašće itekako smislena, koherentna i bliska religijska stvarnost.

Knjiga nudi kritički pregled razvoja i smjerova antropologije hodočašća, poddiscipline kulturne antropologije, u kojem se suočavaju razni i različiti pogledi na hodočašće. U konkretnim se istraživačkim situacijama, u hodočasničkom Međugorju, propituju teorijske smjernice i prepoznaju stranputice, te se rasvjetljava dinamična, mnogostruka, mnogoznačna, ali i proturječna stvarnost hodočašća i hodočasničkog odredišta.

Kakav je odnos raznih strategija uključenih u oblikovanje hodočasničkog Međugorja? Kako se oblikuju hodočasnička iskustva u interakciji s ovim hodočasničkim odredištem? Kakav je međuodnos hodočasničkog Međugorja i Međugorja kao prostora življenja? Kakva je sprega Međugorja sa širim religijskim, društvenim, političkim i ekonomskim prostorom? To su temeljna pitanja u okviru kojih se u knjizi promišlja hodočašće i hodočasnička kvaliteta mjesta. Pritom se Međugorje – to sveto tlo, kako ga definira jedna hodočasnica – pokazuje i kao specifičan hodočasnički prostor, jer je u njemu osobito naglašena sloboda hodočasničke imaginacije i kreativnosti.

 

Contents

UVOD
7
Temeljne analitičke dimenzije
34
Hodočašćenje kao kretanje i proces
48
Istraživački okvir i pristup
59
crkvenom kontekstu
78
LUDNICA ALI SVE U MIRU
227
GRAĐA
242
Bilješka o autorici
263

Common terms and phrases

About the author (2014)

Marijana Belaj je zaposlena na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 2006. godine na Sveučilištu u Zagrebu u području humanističkih znanosti, u polju etnologije i antropologije, s temom Sveci zaštitnici u hrvatskoj pučkoj pobožnosti. Njezin znanstveni interes kreće se ponajviše u području antropologije religije, posebice kulturnoantropoloških istraživanja hodočašća, procesa sakralizacije i desakralizacije osoba, mjesta i vremena te religijskog pluraliteta i pluralizma. Surađivala je na nekoliko znanstveno-istraživačkih projekata, objavljivala u domaćim i u međunarodnim znanstvenim časopisima i zbornicima, te s izlaganjima sudjelovala u nizu domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova.Glavna je urednica znanstvenog časopisa Studia ethnologica Croatica te članica međunarodnog izdavačkog savjeta znanstveno-stručnog časopisa Cris – časopis Povijesnoga društva Križevci. Članica je Upravnog odbora Hrvatskoga etnološkog društva.

Bibliographic information